Otvaranje projekta „Mašina za trakastu obradu zemljišta i izrada prototipa”
Održan je sastanak povodom otvaranja projekta „Mašina za trakastu obradu zemljišta i izrada prototipa”.
Održan je sastanak povodom otvaranja projekta „Mašina za trakastu obradu zemljišta i izrada prototipa”, broj TAGEM-18/AR-GE /42. Projekat podržava Generalna direkcija za poljoprivredna istraživanja i politike (TAGEM) Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Turske. Projekat zajednički sprovode Ozdoken Tarım Makineleri A.Ş. i Međunarodni institut za poljoprivredna istraživanja Bahri Dağdaş. Sastanak je održan u Međunarodnom institutu za poljoprivredna istraživanja Bahri Dağdaş. Prisustvovali su direktor Pokrajinske uprave za poljoprivredu i šumarstvo Konya Seyfettin Baydar, direktor Međunarodnog instituta za poljoprivredna istraživanja Bahri Dağdaş Fatih Özdemir, predsednik Upravnog odbora kompanije Ozdoken Mehmet Duman, načelnik odeljenja Pokrajinske uprave za poljoprivredu i šumarstvo Konya Bilal Kale, predstavnici medija i brojni gosti.
„OVA MAŠINA POSTOJI U SVETU, ALI NE I U TURSKOJ”
Uvodni govor održao je Mehmet Duman, predsednik Upravnog odbora kompanije Ozdoken. Duman je rekao da se 42 godine bave proizvodnjom poljoprivrednih mašina: „Pre 15 godina naša kompanija je prva u Turskoj napravila mašinu za direktnu setvu. Proizveli smo 80 odsto mašina za direktnu setvu u Turskoj. Izvozimo 25 odsto naše proizvodnje, u 29 zemalja. Prodajemo na Novi Zeland, u Japan i Urugvaj. Nema oruđa koje ne možemo da proizvedemo u Turskoj. Mašinu za trakastu obradu zemljišta proizvešćemo u saradnji sa TAGEM-om i institutom Bahri Dağdaş. Ova mašina postoji u svetu, ali ne i u Turskoj. Ozdoken je uvek bio prvi i ovu mašinu će napraviti sa punom posvećenošću. Naša mašina će obrađivati svaki deo njive i trošiće manje dizela. Turska je prošla kroz period devalvacije. Zato tražimo od TAGEM-a da poveća podršku koju nam pruža.”
„MOLIMO RATARE DA NE KUPUJU UVOZNE MAŠINE”
Fatih Özdemir, direktor Međunarodnog instituta za poljoprivredna istraživanja Bahri Dağdaş, rekao je da će se projekat ostvariti uz TAGEM podršku za istraživanje i razvoj: „Zahvaljujemo Mehmetu Dumanu, predsedniku Upravnog odbora kompanije Ozdoken, na saradnji. Radimo na tome da ratare uverimo u naš projekat. U mestu Göçü smo postavili ogled na dve površine i podelili njivu na dva dela. Jednu polovinu dali smo ratarima da je poseju kako su navikli. Drugu polovinu posejali smo uz mašinu za trakastu obradu zemljišta. Na našem delu biljke su bile više, a u prinosu nije bilo nikakve razlike. Da nema razlike u prinosu, za nas je sasvim dovoljan rezultat. Ovom mašinom smo troškove predsetvene pripreme zemljišta smanjili za 50 odsto. U predsetvenoj pripremi uštedeli smo i 50 odsto goriva. U mestu Çumra smo njivu na kojoj 3 godine ništa nije sejano pripremili ovom mašinom za 15 minuta i posejali kukuruz. Ratari su govorili da tu kukuruz neće uspeti. Na kraju su videli kukuruz visok 5 metara. I mi želimo da potrebe ratara zadovoljimo domaćom mašinom. Molimo ratare da ne kupuju uvozne mašine, jer će domaće mašine biti jeftinije.”
„EROZIJA ZEMLJIŠTA ĆE SE SMANJITI”
O cilju projekta govorio je mašinski inženjer i rukovodilac projekta İsmail Yerlikaya: „U Turskoj gajimo okopavine kao što su kukuruz, suncokret, šećerna repa i soja. Da bi se priprema zemljišta za njih svela na najmanju meru, projektovaćemo mašinu za trakastu obradu koja obrađuje samo redove setve. Izradićemo i njen prototip. Kod klasične pripreme zemljišta veliki broj prohoda po njivi sabija zemljište, povećava eroziju i troškove. Očekujemo da nova mašina otkloni ove probleme, popravi strukturu zemljišta i poveća plodnost. Trakasta obrada zemljišta veoma je važna za eroziju, potrošnju energije i emisije. Mašina će biti prilagođena zemljištu u Turskoj, da bi ratar lako radio sa njom. Tako će se u jarim usevima, uz redukovanu obradu zemljišta, smanjiti troškovi. Domaći resursi smanjiće cenu mašine. Trakasta setva smanjiće eroziju zemljišta, a ušteda energije biće oko 60 odsto. Mašina će se prvi put proizvoditi u Turskoj. Tako će se smanjiti uvoz i povećati izvozni kapacitet.”
SR